Avgust u bašti ne znači kraj sjetve, nego otvara novu priliku za povrće koje voli svježije dane, brže niče u toploj zemlji i može stizati na trpezu sve do jeseni, a u nekim slučajevima i mnogo duže.
Mnogi baštovani u ovom periodu već gledaju prema kraju sezone, ali kraj ljeta zapravo donosi uslove koji pogoduju velikom broju kultura. Zemlja je još ugrijana, što ubrzava klijanje, dok se dani postepeno skraćuju, a noći postaju blaže. Upravo taj prijelaz često odgovara biljkama koje ne podnose najjaču ljetnu žegu, pa se prazne gredice mogu vrlo brzo pretvoriti u novi izvor svježeg povrća.
Ako su paradajz, paprika, krastavci ili druge ljetne vrste već odradile svoje ili su oslabile pod visokim temperaturama, ne postoji razlog da zemlja ostane neiskorištena. Uz dobar izbor kultura i malo pažljivijeg planiranja, berba se može produžiti kroz septembar i oktobar, a u toplijim područjima i znatno kasnije.
Ključ je u tome da se sjetva prilagodi lokalnoj klimi i datumu prvog mraza, jer isti raspored ne vrijedi jednako u svim krajevima.
U toplijim krajevima taj prozor za sjetvu ostaje otvoren duže, dok hladniji predjeli traže brže sorte i oprezniji izbor. Zato je avgust za baštovane manje pitanje kalendara, a više pitanje procjene: koliko vremena ostaje do mraza, koliko brzo pojedina kultura sazrijeva i koliko se vlage može sačuvati u zemlji dok biljke ne ojačaju.
Rotkvice su među prvima na spisku jer brzo rastu i ne traže mnogo prostora. Mnoge sorte spremne su za berbu već nekoliko sedmica nakon nicanja, što ih čini idealnim izborom kada je cilj da se prazna gredica što brže vrati u funkciju. Umjesto da se sije sve odjednom, praktičnije je sijati manje količine svakih sedam do deset dana, jer se tako berba raspoređuje i ne stiže u jednom naletu.
Rotkvice najbolje uspijevaju u rastresitom i umjereno vlažnom zemljištu. Tokom toplih dana potrebno ih je redovno zalijevati, jer manjak vode može dovesti do tvrdih i ljutih korjenova. Kako temperature budu padale, uslovi će im sve više odgovarati, a ono što je u avgustu izgledalo kao mala investicija vremena vrlo brzo se pretvara u jednu od najzahvalnijih kultura kasnog ljeta.
Kulture koje bolje podnose kraj ljeta
Zelena salata je još jedan primjer biljke koja bolje reaguje na dolazak svježijih dana nego na vrhunac ljetnih vrućina. Kraj avgusta često je znatno povoljniji za sjetvu nego sredina ljeta, posebno ako se biraju sorte za formiranje glavice ili lisnate varijante koje se beru postepeno. Za bržu upotrebu posebno su praktične takozvane „baby leaf“ salate, kod kojih se mladi listovi režu dok su još nježni i mali.
Ako su dani još uvijek veoma topli, salati više odgovara mjesto koje u najjačem dijelu dana ima makar malo hlada. Zemlja mora ostati ravnomjerno vlažna, naročito u fazi nicanja, jer je upravo tada najosjetljivija. Kada se uslovi smire, salata se lako uklapa u završnicu sezone i može davati svježe listove u periodu kada je ljetno povrće već pri kraju.
Špinat se često pokazuje kao jedna od najpametnijih odluka za kasno ljeto. Kraći dani i svježije vrijeme odgovaraju mu mnogo više od ljetne žege, pa kasnoljetna i jesenja sjetva često daju vrlo dobre rezultate. Sjeme se može sijati direktno u zemlju, u redove ili gušće ako je cilj da se beru mladi listovi.
U povoljnim uslovima prve listove moguće je koristiti relativno brzo, a u blagoj jeseni špinat može nastaviti rast i dugo nakon što druge kulture završe sezonu.
U nekim područjima špinat može čak prezimiti i nastaviti rast na proljeće, posebno ako je zaštićen agrilom ili niskim tunelom. To ga čini kulturom koja ne daje samo brzi efekat, nego i mogućnost da se bašta iskoristi duže nego što mnogi očekuju. Slična logika vrijedi i za blitvu, koja je zahvalna zato što se ne mora vaditi cijela biljka; dovoljno je rezati vanjske listove i ostaviti sredinu da nastavi rast.
Kako iskoristiti prostor nakon ljetnih kultura
Posebna prednost kasnoljetne sjetve je to što se može uklopiti u slobodne gredice koje su upravo ostale iza ranijih kultura. Kada se izvadi krompir, ukloni luk, završi grašak ili se skinu posljednji plodovi krastavca, graha i drugih biljaka, zemlja ne mora čekati iduću sezonu. Dovoljno je ukloniti biljne ostatke, lagano prorahliti tlo i dodati malo zrelog komposta, pa odmah pripremiti prostor za novi krug sjetve.
Taj pristup nije samo praktičan nego i produktivan: na istoj gredici tokom jedne godine mogu se dobiti dvije, pa i tri različite proizvodnje. Umjesto da bašta u drugoj polovini ljeta izgleda prazno, ona ostaje aktivna i donosi povrće u periodu kada je ponuda iz vlastite zemlje često najdragocjenija.
Luk za mlado pero dobro se uklapa u takvu organizaciju, jer se ne čeka formiranje velike glavice, nego se koristi čim razvije dovoljno lišća.
Mrkva je još jedan kandidat za kraj ljeta, posebno u krajevima s dužom i blažom jeseni. Biraju se rane sorte kojima ne treba mnogo vremena do berbe, ali treba računati na jednu od njenih najvećih osjetljivosti: površinski sloj zemlje mora ostati vlažan dok sjeme ne proklija. Pošto je sjeme sitno i sije se plitko, gornji sloj se tokom toplih avgustovskih dana lako osuši, pa je redovno i pažljivo zalijevanje presudno.
Šta ima smisla sijati, a gdje treba biti oprezan
Cvekla može biti vrlo zahvalna jer se koriste i korijen i mladi listovi. Ako se sije u avgustu, bolje je birati sorte kraće vegetacije i ne čekati da korijen naraste do maksimalne veličine. U pregustoj sjetvi biljke treba prorijediti kako bi imale dovoljno prostora za razvoj, a izvađene mlade biljke ne moraju završiti u otpadu jer se njihovi listovi mogu iskoristiti u salati ili kao dodatak drugom povrću.
Niski grah je moguć, ali ne u svim sredinama podjednako siguran izbor. Za razliku od špinata, salate ili rotkvice, on ne podnosi mraz, pa je presudno koliko vremena ostaje do prvih hladnih noći. U područjima gdje je jesen duga i topla, rana sorta može stići do berbe, ali u hladnijim predjelima početak avgusta već nosi rizik da biljka ne završi razvoj prije zahlađenja.
Zato je ovdje brzina vegetacije jednako važna kao i datum sjetve.
Tikvice brzo rastu kada imaju dovoljno toplote, vode i hranjivih materija, ali za avgustovsku sjetvu nisu jednako sigurne kao ranije kulture. Početak mjeseca može biti posljednji realan termin u toplijim krajevima, dok kasnija sjetva povećava šansu da biljke tek počnu ozbiljnije rađati kada temperature već padnu prenisko. Ako već imate zdrave biljke koje redovno rađaju, često je korisnije njegovati postojeće nego ulaziti u novu, rizičnu sjetvu.
Kod svih ovih kultura važno je i pitanje zalijevanja. U avgustu je najveći izazov vrućina, a ne hladnoća, jer se površina zemlje može osušiti veoma brzo. Tek posijano sjeme mora imati dovoljno vlage da bi klijalo, pa je ponekad bolje lagano navlažiti površinu više puta tokom dana nego jednom dati previše vode.
Nakon što biljke razviju korijen, zalijevanje može biti rjeđe, ali obilnije, a sloj slame, pokošene osušene trave ili drugog malča pomaže zemlji da duže zadrži vlagu.
Zbog toga avgust za iskusne i početnike može biti jednako važan kao proljeće. Dok se dio ljetnih kultura povlači, drugi dio bašte tek dobija svoju drugu šansu. Rukola, rotkvice, salata, špinat, blitva, cvekla i još nekoliko vrsta koriste prednost tople zemlje i svježijih noći, a uz dobar raspored i malo pažnje mogu donositi berbu dugo nakon što se sezona na prvi pogled već čini završenom.
Kad se oslobodi neka gredica, isplati se odmah razmišljati o novom krugu. U zemlji koja je još topla i dovoljno pripremljena, kasnoljetna sjetva ne izgleda kao kraj, nego kao produžetak sezone u kojoj se iz iste bašte može nositi svježe povrće sve do prvih ozbiljnijih zahlađenja.
