Infarkt kod žena ne mora početi dramatičnim bolom u grudima, a upravo ta činjenica, prema upozorenju kardiohirurga dr. Jeremyja Londona, može biti jedan od razloga zbog kojih se pomoć traži kasnije nego što bi trebalo. Umor, mučnina, probavne smetnje, nedostatak zraka i neobična slabost nekad izgledaju kao grip, stres ili iscrpljenost, iako u određenim okolnostima mogu biti znak da je srce ozbiljno ugroženo.
London je u svom javnom obraćanju skrenuo pažnju na to da žene ponekad previdi upravo one simptome koji ne odgovaraju klasičnoj predstavi srčanog udara. Takav propust nije bezazlen, jer se vrijeme u kojem se prepozna problem često pokazuje presudnim za ishod liječenja. Kada se znakovi srčanog udara pogrešno pripišu svakodnevnom umoru ili običnoj virozi, propušta se prilika da se reaguje dok je oštećenje još ograničeno.
Iako je nelagoda u grudima i dalje najčešći simptom infarkta kod oba spola, razlika je u tome što se kod žena češće javlja čitav niz dodatnih tegoba koje mogu zamagliti stvarnu sliku. Zato se ovaj medicinski problem ne smije posmatrati kroz jednu jedinu sliku bola u grudima, nego kroz širi raspon mogućih upozorenja koje tijelo šalje kada je dotok krvi u srčani mišić ugrožen.
Srčani udar se često zamišlja kao iznenadan i izrazito bolan događaj, ali klinička praksa pokazuje da simptomi ne izgledaju isto kod svakog pacijenta. Kod nekih je riječ o snažnom pritisku u sredini grudnog koša, dok drugi osjećaju blažu nelagodu, otežano disanje ili slabost koja se ne može lako objasniti. Upravo ta raznolikost otežava samostalno tumačenje simptoma i povećava mogućnost da se ozbiljan problem previdi.
Simptomi koji se lako zamijene za običan umor
Kod žena se uz bol ili pritisak u grudima mogu javiti mučnina, povraćanje, hladno preznojavanje i izražena iscrpljenost. Neke osjećaju nelagodu u gornjem dijelu stomaka, kao i u leđima, ramenima ili vilici. Američko udruženje za srce upozorava da se takvi znakovi često pogrešno tumače kao probavni problemi ili prolazna infekcija, što znači da se stvarni uzrok ne prepozna na vrijeme.
Prema pisanju portala Espreso od 3. novembra 2026. godine, dr. Jeremy London, kardiohirurg s oko 25 godina profesionalnog iskustva, posebno je ukazao na tegobe poput probavnih smetnji, mučnine, povraćanja i neuobičajeno snažnog umora. Njegova poruka bila je usmjerena upravo na to da ljudi ne zanemare znakove koji ne liče na stereotipni srčani napad, jer takav pristup može odgoditi odlazak ljekaru.
London je govorio i o angini, odnosno bolu ili nelagodi povezanoj sa smanjenim dotokom krvi u srčani mišić. Ta tegoba ne mora uvijek izgledati kao klasičan bol u grudima, a kod nekih ljudi manifestuje se kroz sasvim drugačiji skup simptoma. Iako su angina i srčani udar različita stanja, njihova sličnost u simptomima može navesti osobu da problem potcijeni ili da ga pripiše drugom, manje opasnom uzroku.

Važno je i to da Londonovo upozorenje ne znači kako svaka osoba koja osjeti mučninu ili pad energije ima srčani problem. Takve tegobe mogu imati mnogo uzroka, od bezazlenih do ozbiljnih. Međutim, kada nastanu iznenada, kada su neuobičajeno snažne ili se pojave zajedno s drugim alarmantnim znakovima, nije mudro pretpostaviti da je riječ samo o lošem danu ili iscrpljenosti.
Umor je posebno varljiv jer ga većina ljudi povezuje s manjkom sna, obavezama ili stresom. Upravo zato može biti teško razlikovati običnu iscrpljenost od one koja ima medicinsku pozadinu. Kada je umor iznenadan, neobično jak ili očigledno drugačiji od uobičajenog, on postaje važan signal koji zaslužuje pažnju, naročito ako ga prate drugi simptomi.
Kada iscrpljenost postaje upozorenje
Prema podacima Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv, neobična iscrpljenost može biti među simptomima srčanog udara i kod pojedinih žena može se javiti prije akutnog događaja. To ne znači da svaki napad umora ukazuje na srce, ali znači da se takav simptom ne smije posmatrati izdvojeno od ostalih znakova i okolnosti u kojima se javlja. Kada se uz njega pojave pritisak u grudima, kratkoća daha, vrtoglavica ili hladan znoj, potreban je mnogo ozbiljniji pristup.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da su među mogućim simptomima infarkta i mučnina, povraćanje, vrtoglavica i neobjašnjiv umor. Posebno naglašava da se simptomi kod žena i muškaraca u velikoj mjeri preklapaju, iako žene češće prijave određene dodatne tegobe. Ta napomena je važna jer upozorava da se medicinska procjena ne smije zasnivati na pretpostavkama o tome kako bi infarkt „trebao“ izgledati kod jednog ili drugog spola.
Nije rijetkost da se bol ili nelagoda jave i izvan grudnog koša. Kod nekih osoba tegobe se osjećaju u ruci, između lopatica, u vratu, ramenima ili vilici. Pojedini simptomi nastupaju naglo, dok drugi dolaze postupno ili se povremeno pojačavaju i smiruju. Upravo zbog te neujednačenosti ljudi često zaključuju da nije riječ o hitnom stanju, iako bi medicinska procjena pokazala suprotno.

Takva raznovrsnost simptoma otežava i laicima i pacijentima da sami procijene šta se događa. Osoba može imati tegobe koje zaista potiču iz probavnog sistema, ali bez pregleda nije moguće sa sigurnošću odbaciti srčani uzrok. Kada postoji sumnja na akutni srčani problem, presudne su stručna procjena i odgovarajuće pretrage, a ne nagađanje.
Srčani udar nastaje kada je dotok krvi u dio srčanog mišića ozbiljno smanjen ili potpuno prekinut. Zbog nedostatka kisika tkivo počinje trpjeti, a brzina reakcije direktno utiče na to koliko će štete biti. Zato je odgađanje opasno, naročito ako se tegobe pokušavaju objasniti kao nešto prolazno ili bezazleno.
Zašto je brza reakcija presudna
Dr. London je posebno upozorio na opasnost zanemarivanja neobičnih simptoma, jer mnogi ljudi prvo pomisle na grip, stres ili svakodnevnu iscrpljenost. Sličnu poruku šalju i medicinske institucije koje naglašavaju da se pri pojavi upozoravajućih znakova treba odmah tražiti pomoć. Čekanje da tegobe postanu nepodnošljive znači izgubiti dragocjeno vrijeme u trenutku kada se srčani mišić već može oštećivati.
Ako se pojavi kombinacija simptoma koja upućuje na mogući infarkt, preporuka je da se odmah pozove lokalna hitna medicinska služba. Nije preporučljivo samostalno voziti do bolnice, jer se stanje može pogoršati tokom puta. Ekipe hitne pomoći mogu započeti procjenu i zbrinjavanje već tokom dolaska, što u ovakvim situacijama može biti od velike važnosti.
Posebno je važno da osobe koje osjete zabrinjavajuće promjene ne pokušavaju same zaključiti da je riječ o običnoj infekciji ili probavnom problemu. Čak i kada nema jakog bola u grudima, srce može biti ugroženo. Medicinska procjena je jedini siguran način da se razlikuje hitno stanje od drugih mogućih uzroka tegoba.
Poruka koju je prenio dr. Jeremy London zbog toga ima širi značaj od samog medijskog upozorenja. Ona podsjeća da se ozbiljnost zdravstvenog problema ne mjeri uvijek glasnoćom simptoma, nego i njihovim kontekstom, trajanjem i neobičnošću. Neobična iscrpljenost, mučnina ili nedostatak zraka ne znače automatski infarkt, ali u određenim okolnostima mogu biti dio slike koja traži hitnu reakciju.
Medicinske informacije o simptomima i hitnom postupanju dostupne su u materijalima Američkog udruženja za srce, Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv i CDC-a. Sve te institucije poručuju isto: kada postoji sumnja na srčani udar, stručna pomoć se ne smije odgađati, jer upravo pravovremena reakcija može napraviti razliku između oporavka i teških posljedica.




















